Džek i čarobni pasulj

Džek i čarobni pasulj

O posmatranju u Montesori metodi

Sve je počelo kada je Marija Montesori posmatrala igru dece mrvicama hleba ispod stola.

Marija je bila, kako bi klinci rekli, kraljica posmatranja!

Kao mladi lekar obilazila je azil „za umobolne“ u Rimu gde su bila smeštena deca koju bi danas „kategorisali“ kao deca sa smetnjama u razvoju, deca sa poteškoćama u učenju, socijalno deprivirana deca… Posmatrala ih je, povezivala ono što vidi sa znanjem koje ima, uredno beležila i izvodila zaključke (prava devica, rekli bi Montestrolozi* vidi pojašnjenje na kraju priloga). Uočila je da je njihov problem pre pedagoške prirode a ne medicinske i da su ruke moćno oružje za razvoj mozga. Materijale je osmišljavala tek nakon svojih posmatranja. Zato zastupam stav da naša transformacija u Montesori pedagoga (učitelja i/ili vaspitača) počinje onog trenutka kada naučimo posmatrati, a ne koristiti Montesori materijal.

Materijal je odgovor na posmatranje odraslog, a rad deteta sa meterijalom je potvrda da li smo posmatrali dobro.

Posmatranje povezuje ona tri čarobna elementa Montesori obrazovnog sistema.

Na seminarima u trajanju 2 do 4 dana, prezentuju se uglavnom centri i materijali, malo je vremena da se nauči nešto više o posmatranju. Spomenućemo, definisati, reći da je temelj našeg rada, alatka itd, ali da bismo razumeli važnost posmatranja i da bi nam postala rutuna potrebni su sati hospitacije.

Tek kad sam otišla na hospitacije, na sate i sate posmatranja, imala sam a-ha moment i složilo se sve kao slagalica. Doživljavala sam da će to biti monoton deo edukacije, čak i coknula na plan hospitacija i saaate i saaaateeee trajanja.

No, ispostavilo se da je bilo ključno!
Moja definicija posmatranja:

Posmatranje je alatka odraslog u Montesori okruženju pomoću koje otkriva u kom periodu posebne osetljivosti se nalazi dete, procenjuje dečije sposobnosti i spremnost za materijal, a sve sa ciljem da se pomogne detetu da prati svoj unutrašnji plan razvoja- svoju tajnu.
(Najbolji priručnik za vaspitanje dece)

Za posmatranje je veoma veoma veoma važno da bude metodički usmereno i plansko. Možemo ga definisati i kao naučno posmatranje.

Ključno za sticanje veštine posmatranja je:

  • da dobro poznajete Montesori teoriju;
  • da stalno učite i radite na sebi;
  • da imate sate i sate hospitacije;
  • da obilazite druge Montesori ustanove i posmatrate…

Probaću da vam približim posmatranje u Montesori obrazovanom sistemu jednom lepom pričom i aktivnosšću iz kosmičkog centra.

Pokušala sam da napravim paralelu između posmatranja životnog ciklusa pasulja jedne šestogodišnjakinje, koja je zakoračila u svoj kosmički period posebne osetljivosti, i mog učenja posmatranja. Priča Džek i čarobni pasulj o stabljikama pasulja koje su izrasle do neba i odvele Džeka do novog sveta gde ga je čekalo neverovatno bogatstvo, metafora su za dete koje uz pomoć pripremljene sredine ostvaruje svoj unutrašnji plan.

Marija Montesori upoređivala je pripremljenu okolinu sa stepenicama koje vode ka kuli ispunjenijeg života i bogatijih ličnosti. Dečija duša dobija podršku na stepenicama kad otkrije objekat koji mu pomaže da oslobodi tu misterioznu unutrašnju energiju koja ga bez odmora gura u svet odraslih. Mi odrasli smo tu da posmatranjem pomognemo.

Sadnja čarobnog pasulja i posmatranje

Da li je i vama iz škole ostala najbolje upamćena lekcija sadnja pasulja u plastičnoj čaši?

Posmatranje klijanja semena pasulja jednostavna je i efektna vežba za kosmički centar. Dete će prema svom uzrastu pronalaziti svoju posebnu tačku interesa.

Sadnja pasulja v. s. moje posmatranje

Našu prvu sadnju semena pasulja ćerka i ja smo imale u njenoj četvrtoj godini. Bila je oduševljena činjenicom da nešto uopšte raste! Posebna tačka interesa – rast biljke.
Moje prvo posmatranje na hospitacijama bilo je subjektivno ili naivno. Oduševljavala me je organizacija vrtića. U dnevniku hospitacija unosila sam mnogo pozitivno naklonjenih komentara – svemu!
Kada je imala pet godina, dobila je modele za faze rasta biljke. Čekale smo sve 4 faze i poredili sa modelima. Nije se interesovala koji su uslovi potrebni da pasulj raste. Posebna tačka interesa bila je –
povezivanje faze rasta sa modelom.
Sledeće hospitacje trajale su više sati od prethodnih. Do tada sam već predala teme za pismeni deo ispita iz Montesori teorije. To mi je dalo okvire -teorijska znanja, šta treba da posmatram i zapisujem, ali ne i kako da dobijem upute za rad na osnovu posmatranja.

Od 6 do 12 godine dete ulazi u stabilnu fazu razvoja, fazu učvršćivanja osobina. Tada se javlja i osetljivost za naučni i znanstveni rad.
U njenoj šestoj godina sprovele smo naš prvi naučni projekat, „Džek i čarobni pasulj“. Produbile smo posmatranje procesa klijanja pasulja uočavanjem koji deo biljke se razvija iz kog dela semena.

Uključile smo Montesori trodelne kartice sa tekstom, pisanjem i čitanjem (princip od konkretnog ka apstraktnom).

Cilj nije akademsko znanje, da se nauče tačni nazivi delova semena ili definicije stadijuma razvoja.

Cilj je bio da se zadovolji potreba za prepisivanjem reči ili delovi teksta, česta kod šestogodišnjaka (uvežbavanje naučenog).

Cilj je bio da se koncentriše na detalje kao na sastavne delove celine (od opšteg ka pojedinačnom).

Cilj je bio da se uvede red i postupnosti u, sad sve više, apstraktnom mišljenju i da dete uoči povezanost. (kosmičko obrazovanje).

Posebna tačka interesa – prezentacija životnog ciklusa pasulja tati.

Pretpostavljate, na poslednjim hospitacijama bila sam PRO u posmatranju! Šala, daleko sam od toga i danas. Ali bio je to čarobni momenat u kom je počela moja transformacija u Montesorijanca, i još uvek traje.
Osvestila sam šta je to objektivno, naučno posmatranje u Montesori pristupu. Shvatila sam da nije lako, da se dugo vežba, do kraja radnog veka. Razumela sam zašto u skandinavskim vrtićima postoji jedna teta koja samo sedi i posmatra. Po pravilu je to najiskusniji vaspitač. Objektivno ili naučno posmatranje ima cilj i određen plan, vođeno je pitanjima, ima hipotezu i proveru samog procesa. Kad posmatramo ne ulazimo u aktivnost, izbegavamo vrednosne komponente (lep, dobar, loš, nevaspitan) beležimo ono što vidimo a ne šta mislimo.

Pitanja za posmatranja su: Ko? Šta? Kada? Gde? Koliko često? Koliko dugo? Posmatranjem stičemo pedagoške smernice za rad koje se temelje na iskustvu.

A evo i naših predloga kako možete zasaditi pasulj

Da bi vam se ovako poređale faze, ubacujte po zrno pasulja krenuvši sa desne strane na svaku najavu sledeće faze, otprilike na 4 dana.

Životni ciklus pasulja

Za posmatranje životnog ciklusa pasulja koristila sam modele Safarology životnih ciklusa i Montesori botaničke puzzle by Pertini.

Montesori trodelne kartice Životni ciklus biljke možete preuzeti ispod:

Na ćirilici

Na latinici

Napomena: Kartice koje sam kreirala za Životni ciklus biljke, predstavljene su u 4 faze i imenovane prema delovima biljaka koji se razvijaju u svakoj toj fazi.

To su seme, korenak, stabaoce i list.

Na stranim sajtovima nailazićete na ove faze obeležene kao klijanje (germanation) ili sadnica (seedling). Smatrala sam da se podela na seme, korenak, stabaoce i list, najprirodnije nadovezuje na materijale i lekcije koje slede. Prvenstveno mislim na nomenklaturne Montesori kartice što će nam biti sledeći nivo rada.

Prva faza- seme

U prvoj fazi posmatrale smo seme pasulja koje smo zasadile na tri načina i na tri mesta. Potrebnu mu je zalivanje, sunce i toplota. Nakapavale smo pipetom vaticu i papirni ubrus.

Potom smo uzele prvu botaničku slagalicu – seme, na kojoj je, vidite po slikama, misteriozno nestao jedan deo. (Montesorijanci širom sveta mogu napisati knjigu kako i gde su pronalazili sitne delove materijala, poslednju kocku roze kule itd… i ja jedva čekam da razrešim našu misteriju).

Na papiru smo opcrtavale delove semena, bojile, imenovale i zapisivale nazive. (Postupak smo ponovile i za preostale 3 pazle kako je dolazio red na njih). Dete će uočiti da u samom semenu postoje „ugrađeni“ delovi iz kojih raste određeni deo biljke.

Za moje dete u ovoj aktivnosti nisu bila važna akademska postignuća, već da se zadovolji njena unutrašnja potreba da čita i prepisuje reči. Inače je tipično za uzrast oko pete – šeste godine, da kopiraju i prepisuju reči ili neke delove teksta. Predškolcima se zato na kosmičkim policama postavljaju enciklopedije, kartice sa definicijama i nomenklaturne kartice uz papiriće i olovke. Ta poslednja polica u kosmičkim centrima Montesori vrtića za njih je prvi koraku u univerzalni plan podučavanja.

Marija Montesori je smatrala da, kad se univerzum predstavi na pravi način, onda će se u detetu stvoriti divljenje i čudo, osećaj uzvišeniji od bilo kog ličnog interesa i zadovoljstva. Detetov um više neće lutati, već će biti fokusiran.

Za radoznale

Embrion ili klica je deo semena iz koga nastaje biljka i čine ga korenak, stabaoce i pupoljčić klice.

Kotiledon predstavlja deo semena koji hrani embrion.

Mikropila je otvor kroz koji ulazi vlaga u seme i kroz koji korenak izbija pri klijanju.

Semenjača ili testa (na latinskom cigla, crep) obavija i štiti seme dok klija.

Radikula ili korenak klice prvi probija semenjaču kroz mikropilu i deo je iz koga nastaje kompletan koren biljke. Ovaj deo uvek raste na dole.

Stabaoce klice je deo embriona iz kog nastaje stablo biljke, raste na gore, ka svetlosti i uspravlja biljku.

Pupoljčić klice ili plumula je deo iz koga se razvija list i zelene je boje.

Kad se pojavi klica iz semena (oko petog dana) možete reći detetu da sada posmatramo kako seme klija… (ili u našem slučaju kako kliNJa). Tad ulazimo u drugu fazu životnog ciklusa biljke – klijanje, kada se razvija korenak.

Druga faza – korenak

Jedva sam stigla da fotografišem kako se odvaja semenjača i izviruje kotiledon. Stvarno čarobno brzo klija! Dete u ovoj fazi uočava kako se razvija korenak i kako uvek raste na dole da bi pričvrstio biljku. Iz njega se razvijaju bočni korenovi, da bi obezbedili još hranjivih materija i čvrstinu biljci.

Treća faza – stabaoce

Ova faza je naročito zanimljiva deci. Ako ste zasadili seme pasulja u zemlju, sada ćete videti kako biljka izbija iz zemlje. Zato ovu fazu nazivaju još sadnica ili mladica. U ovom periodu biljku treba redovno zalivati, mora imati direktnu sunčevu svetlost, ne manje od 5 sati dnevno.

Sada se razvija stabaoce zelene boje koje uspravlja biljku. Paralelno u zemlji, koren jača i grana se. Između dva kotiledona na vrhu stidljivo viri pupoljčić. I kao što leptir raširi krila da ih osuši na suncu kad izađe iz čaure, tako jedno jutro pasulj raširi dva lista da zagrli sunčeve zrake i najavi poslednju četvrtu fazu…

Četvrta faza – list

Na kraju upoznajemo Njegovo veličanstvo – list. Listovi izrastaju iz pupoljčića, upijaju sunčevu svetlost, koriste je za stvaranje hranljivih materija za sebe, a kiseonika za okolinu. Zato su nam biljke važne i korisne, one su pluća naše planete. Možemo definisati i da je to kosmički zadatak biljke.

U ovoj fazi dete će iznova i iznova viđati na vrhu biljke pupoljčiće, potom listove.

Kada se pasulj razlista, onda je to zrela biljka koja će uskoro da cveta a cvetanje za biljku znači razmnožavanje. Time se zatvara životni ciklus biljke i proces se ponavlja.

Rad sa karticama

Botaničke pazle su idealne za rad sa nomenklaturnim Montesori karticama. Više o njima možete pročitati u narednom prilogu.

Kartice koje vidite na slikama su moja prva, probna verzija. Kartice koje možete preuzeti iz ovog priloga ili iz martovskog paketa, su usavršene i završene.

O Montesori trodelnim karticama i o kreiranju istih možete pročitati u tekstu Montesori trodelne kartice. U prilogu je objašnjeno kako se koriste kartice zavisno od uzrasta deteta.

Prikaz aktivnosti je rad šestogodišnjaka i inače može za uzrast 5+. Kartice poređane kao na slici, krajnji su rezultat posmatranja i dolaze nakon svih obrađenih faza pojedniačno.

Ne zaboravite kontrolu greške, obeležavate je na poleđini kartica. Dobra investicija je marker za CD, poslužiće vam dok se ne uhodate da obeležite kontrolu greške pre plastificiranja. Ovim markerom možete pisati po plastificiranom materijalu, samo sačekajte da se osuši.

Ovakvim ređanjem materijala kao na fotografiji poštujemo sledeće Montesori principe:

  • od opšteg ka pojedinačnom;
  • od konkretnog ka apstraktnom;
  • od trodimenzionalnih do dvodimenzionalnih prikaza;
  • princip lekcije od tri koraka.

Montesori trodelne kartice u ovoj aktivnosti predstavljaju najapstraktniji deo , tj. onaj poslednji korak u principu od konkretnog ka apstraktnom. Postavili smo model i pazlu (konkretan prikaz), potom kartice sa nazivom i bez naziva, kartice sa definicijama.

Ukoliko radiite u Montesori vrtićima, sad je idealna prilika da primenite i lekciju od 3 koraka koja se inače radi najviše sa 4 pojma kad utvrđujete ili 3 pojma kad uvodite nešto novo. Možete prezentovati i grupi od tri – četiri učenika.

Takođe, ovakavo ređanje materijala predstavlja i vežbu iz jezika za totalno čitanje,  koja ima za cilj produbljivanje jezičke svesti. Ali više o tome u nekom narednom prilogu.

Prezentacija životnog ciklusa pasulja

U pojedinim Montesori vrtićima deca izvode prezentaciju materijala u jutarnjem krugu. Meni je to odlična ideja i dobar trenutak da odrasli posmatraju a deca utvrde ono što su naučila.

Tako se i naš projekat završio na terasi prezentacijom

KAKO RASTE PASULJ

najvećem obožavaocu – tati!

Nije bila sigurna za nazive pojedinih delova, što nije ni važno! Prezentovala je suštinu. Nabrojala je delove biljke, za šta koji deo služi, definisala klijanje kao rast biljke iz semena i podvukla da je za klijanje potrebno zemljište, sunce i voda. Ona to nije „bubala“, već je zaključila iz posmatranja i rada sa materijalom.

Dodatne aktivnosti

Pasulj je biljka puzavica, biće mu potrebna podrška u vidu štapića oko koga će se obavijati. Ako ste zasadili pasulj u vati ili papirnom ubrusu nakon 15 – 20  dana, odnosno kada biljka bude imala ne manje od 10cm, možete je presaditi u zemlju.

Mi smo ovako ukrasili kutak oko pasulja na terasi.

Nadam se da vam se dopala naša prezentacija životnog ciklusa biljke (pasulja). Nadam se i da sam uspela i da približim posmatranje u Montesori obrazovnom sistemu.

Pišite o svemu u komentarima ili putem mejla info@montesorivolim.rs

Do sledećeg priloga,
Vaša Tamara

*Montestrolozi su Montesorijanci koji veruju u astrologiju. Na edukaciji u našoj grupi imali smo koleginicu – poznavaoca astrologije ( btw, moja cimerka i ortak za kriglu „Gričke vještice“). Tako smo svi imali izrađene natalne karte for free i redovni update aktuelnih planetarnih uticaja u našim životima. Ujedno, u učionici za Kosmički odgoj, naši divni tičeri napravili su na plafonu model kakav je bio raspored planeta u trenutku osnivanja njihove škole. Sve nam je to bilo zabavno i put da se smisli kovanica – Montestrolozi i da se kategorišemo kao takvi!

Podelite prilog sa prijateljima
5 5 гласови
Article Rating
Претплати се
Обавести о
guest

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

2 Comments
Најстарије
Најновије Највише гласова
Уграђене повратне информације
Погледај све коментаре
Dragan
1 година пре

Na vasem sajtu se nalazi toliko lepih projekata i ideja za sve ucitelje, vaspitace i slicno koji zele da se posvete svom pozivu. Hvala vam!

tamara
Уредник
tamara
1 година пре
Одговор за  Dragan

Hvala od srca na komentaru! <3