Životni ciklus pčele

Životni ciklus pčele

U skladu sa žutom bojom leta po Montesori kodu boja, zatvorićemo priču o insektima sa žutim, vrednim i vrlo društvenim predstavnikom – pčelom. Podrazumeva se medonosnom!

Melitologija je naučna disciplina koja se bavi proučavanjem svih pčela pa i medonosnih.

Šta kaže melitologija o životnom ciklusu pčele medarice i koji je njen kosmički zadatak?

Medonosna pčela je pripadnik roda apis koja proizvodi i skladišti med i izgrađuje kolonijalna gnezda od voska.

Život, rad i značaj ovih insekata je neverovatan i fascinantan! Činjenice koje ću vam izneti verovatno ste već čuli. Ali deca nisu. Naučite ih sledeće:

  • pčele su jedini insketi na svetu koji proizvode hranu za ljude;
  • pčele proizvode samo zdrav i dobar med, loš med je greška industrije ili neveštog pčelara;
  • med je jedna od najsigurnijih hrana na svetu jer mnoge opasne bakterije ne mogu da žive u njoj;
  • pčele med proizvode na isti način najmanje 150 miliona godina;
  • pčela poseti dnevno oko hiljadu cvetova.

Izvor: Wikipedia

Deca su radoznala i postavljaju pitanja. Na primer:

Zašto pčele prave med?
ili
Zašto ovo moram da učim (doooosadno je)?

Pčele prave med zato što se njime hrane.

Deca uče jer tako hrane um.

Kada ih vi pitate šta znaju o pčelama, uglavnom je to o kraljici pčela, matici.

Sve počinje kada pčela matica odlazi na svadbeni let sa trutovima. Nakon tog leta ona polaže jaja i započinje se životni ciklus pčele koji se sastoji od 4 faze: jaje, larve, lutke i odrasle pčele.

1. Jaje

Pčela matica polaže po jedno jaje u jednu (šestougaonu) ćeliju od voska. Jaje je malo, belo i izduženo kao zrno pirinča. Ova faza traje tri dana. Položaj jaja prvog dana je uspravan (vertikalan), drugog dana jaje se nakrivi, a trećeg dana polegne na dno saće.

Pčele grade saće od voska koji izlučuje voštana žlezda iz stomaka. Saće služe za čuvanje polena i meda, kao i za odgoj legla.

Zanimljivo: medonosne pčele po pravilu skladište med u gornjim saćama, ispod su redovi saća sa polenom, potom saće sa leglom radilica, sa trutovskim leglom a matičnjaci su ćelije sa larvama matica, i grade se najniže blizu ivica.

2. Larva

Nakon izleganja iz jaja, larva je bela, slepa i namotana na dnu saće. Pčele koje brinu o ishrani larvi i „porodilištu“ nazivaju se pčele dadilje. Od ishrane larve zavisiće u koju pčelu se razvija, radilicu ili maticu. Prva tri dana larve se hrane isto, matičnim mlečom. To je supstanca koja se proizvodi u mlečnoj žlezdi smeštenoj u glavi pčele. Matice nastavljaju da se hrane isto, dok se trutovi i radilice hrane „pčelinjim hlebom“, mešavinom polena i meda.

Faza larve za pčelu maticu traje oko 5 i po dana, za radilice 6 dana, za trutove 6 i po dana. Svo to vreme larva jede, raste i zbaci kožu 4-5 puta. Kada se larve ispruže i popune celu saću, pčele dadilje prestanu da ih hrane i zatvaraju ćeliju tankim slojem voska.

Saće u kojima se nalaze larve radilica su postavljene horizontalno dok su matičnjaci (saće matica) postavljeni vertikalno. Kako larva matice raste, matičnjak dobija oblik kikirikija i kao takav se poklapa voskom na kraju ove faze.

3. Lutka

Larva sama sebi isprede čauru iz jedne specijalne žlezde koju ima i tada postaje lutka (pupa). Faza lutke je neaktivna i bez ishrane. U početku je  lutka bele boje a kako vreme prolazi postaje sve tamnija. U ovoj fazi se formiraju svi organi i delovi tela koje pčela ima.

Za maticu faza lutke traje 7 i po dana, za radilice 12 a za trutove 14 i po dana. Kada se od lutke formira odrasla pčela, ona progrize poklopac saće i izleti…

4. Pčela

U početku su mlade pčele svetlije, sivkaste boje. One su socijalni insekti, žive u društvu u kome je jasna podela na tri grupe: matica, trutovi i radilice.

Matica se od jaja pojavi nakon 16 dana. Po izlasku iz matičnjaka, prvo ukloni ostale matice. Pravilo je, jedna košnica jedna matica. Potom odlazi na svadbeni let sa trutovima nakon koga u proseku dve godine polaže jaja. O njoj brinu pčele radilice. Matica polaže i po 1200 jaja dnevno. Proizvodi hemijske mirise (feromone) koji regulišu aktivnost u košnici.

Trutovi se pojave nakon 24 dana. Imaju samo jednu ulogu, da oplode maticu. Trutove koji su učestvovali u svadbenom letu i oplodili maticu, uginu dok preostale trutove pčele radilice izbace iz košnica. Trutovi ni žaoku nemaju.

Radilice obavljaju sve poslove u pčelinjem društvu. Pčele dadilje smo već upoznali, one brinu o leglu. Postoje pčele domaćice koje grade i održavaju  saće, preuzimaju sve od pčela sakupljačica i doziraju za  med. Pčele sakupljačice donose polen, nektar, vodu i smolu sa drveta. Pčele stražarice čuvaju košnicu i brinu o bezbednosti.

Kosmički zadatak pčele

Danas je opstanak pčela ugrožen usled klimatskih promena i ljudske nemarnosti (pesticidi i insekticidi). Najvažniji su oprašivači u prirodi i od njih zavisi da li ćemo umreti od gladi. Računa se da svaki treći zalogaj hrane koji stavimo u usta dugujemo upravo njima. Probajte da osvestite ovu činjenicu deci za vreme nekog obroka. Brojte zalogaje i pre svakog trećeg zajedno izgovorite: „Hvala pčelama!“

Možda su one male, bojite se uboda i kao ludak mašete rukama kad čujete ono bzzzzz, ali su one dragocene i imaju VEEEELIKI kosmički zadatak. Na primer, na svetu ne postoji nijedan drugi oprašivač za bademe osim pčele. Kad bi nestale pčele sa planete prvi bi nestali bademi.

Možda ste već čuli kako je jedan region u Kini izgubio insekte oprašivače usled svoje nemarnosti u korišćenju pesticida za posebne sorte kruške. Sad ljudi idu od stabla do stabla i posebnim četkicama oprašuje cvetove.

Sa druge strane, Beč je postao evropska prestonica pčela. Po gradu je raspoređeno preko 5000 košnica, ima ih čak na krovovima! Plus, Beč ima Kuću leptira ☺. Uopšte Austrija je zemlja koja u zadnje vreme donosi dobre zakone vezane za ekologiju, zaštitu i očuvanje prirodne sredine.

Insekti oprašivači, među kojima su leptiri i pčele najvažniji, omogućavaju da se biljke razmnožavaju, ukus hrane je bolji i puniji, a dobro oprašena biljka daje veće, ujednačene i ukusnije plodove. Zato nisam nasumice izabrala da pišem o životnim ciklusima ova dva insketa. Želim da dam svoj doprinos podizanju svesti o njihovoj važnosti i međuzavisnosti koja postoje među svim živim bićima. Želim da deca uživaju u prirodi i svim njenim lepotama, a ne da im ostavimo planetu Zemlju oštećenu.

ZvučiM „kliše“?

E pa ne, „kliše“ su sve one slatke crafts stvarčice po netu, „pravimo leptiriće i pčelice na hiljadu načina“, a onda kad dete ugleda pčelu počne da maše rukama mahnito i mi sa njim. Uglavnom se pojašnjenje straha svede na priču o alergiji od uboda.

U Montesori pristupu važan je proces, ne produkt.

Šta je onda Montesorijevski činiti?

  • Zasaditi sa decom u dvorištu, saksiji, na terasi medonsono cveće i začinske biljke;
  • Napraviti hotel za bube;
  • Kupovati kod lokalnih pčelara med i pčelinje proizvode.

Moj deda, u jednom delu života, bavio se pčelarstvom. U našoj kući podrazumevao se zdrav med a omiljena „žvaka“ su nam bile saće. Bila sam tinejdžerka kad je počeo da se bavi pčelarstvom. Osim što sam bila zahvalna na dobrom medu i  zadovoljna što vidim najvoljenijeg dedu da uživa u svom hobiju pod stare dane, nisam imala više interesovanja za pčele. Sve do dok nisam krenula na Montesori put.

Danas jedva čekam da upoznam nekog pčelara i zamolim ga da mi pokaže maticu- kraljicu svih pčela! Povešću i svoje dete ☺.

Inače, Svetski dan pčela je 20. maja.

Besplatan PDF prilog za Montesori 3d kartice životnog ciklusa pčela možete skinuti ovde:

Safary modele za životni ciklus pčele možete naručiti na sledećem linku: Životni ciklus pčele – Safari Ltd.

Po još materijala „skoknite“ do kategorije Materijali za rad i teksta Kako prezentovati životne cikluse deci.

Svako dobro!

Do sledećeg priloga,
Tamara

P.S. Hvala pčelama!

Podelite prilog sa prijateljima
4 4 гласови
Article Rating
Претплати се
Обавести о
guest

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

4 Comments
Најстарије
Најновије Највише гласова
Уграђене повратне информације
Погледај све коментаре
Dejan Vukovic
Dejan Vukovic
2 године пре

Vrhunski tekst iz koga mladi a i mi malo stariji mozemo dosta toga da naucimo o pcelama, medu i njihovoj dobrobiti za svet.Nažalost ljudi bas i nisu dobronamerni prema prirodi, zivotinjama i svemu sto nas okruzuje jer svesno ili nesvesno sve unistavamo. Nadam se samo da cemo biti pametni pa da best of bee najbolje od pcele ipak necemo u potpunosti upropastiti.

tamara
Уредник
tamara
2 године пре
Одговор за  Dejan Vukovic

Drago mi je da Vam se dopao prilog. Nadam se da mi odrasli zajedno, možemo doprineti očuvanju prirode za buduće generacije. Od vremena kad sam pisala prilog zaista vidim pomak u zaštiti svih vrsta pčela.

Danijela
Danijela
1 година пре

savršen tekst, sklad u izboru edukativnih informacija, zanimljivosti i pouka, tj apela za očuvanjem životne sredine.

tamara
Уредник
tamara
1 година пре
Одговор за  Danijela

Hvala, naročito za povratnu informaciju da se čuje apel za očuvanje životne sredine.